Iako ovu “posebnu” 2020. godinu želimo ostaviti iza sebe čim prije, veseli nas da će sljedeća generacija SPOCK-a, koju ćemo obilježiti u broju 5, biti također posebna. Uz sada već standardne studentske prijave, za petu generaciju SPOCK-a je po prvi puta pristiglo čak pet prijava doktoranada, istraživača i profesora s čak pet različitih fakulteta. Uređaj za podzemnu navigaciju pri spašavanju, ozonator za plastenike i transportne bokseve koji sprječavaju uvoz štetočina na povrću i cvijeću, chatbotovi za unaprjeđenje turističke ponude, umjetna inteligencija za personaliziranu tjelovježbu, automatizirano stvaranje prilagođenog SEO-friendly sadržaja, praćenje učestalosti i konzistencije stolice uz obradu fotografije, web platforme za arhitektonsko savjetovanje i edukaciju o cirkularnoj bioekonomiji i ekologiji. Sve ove ideje traže svoje tehničke suosnivače! Pojedinci sa znanjem potrebnim za razvoj prijavljenih ideja mogu se do 15. prosinca prijaviti za pridruživanje jednoj ili više ideja, koje će se dodatno predstaviti 11. prosinca preko platforme Zoom u 13:00 sati.
U četvrtoj generaciji SPOCK-a prvi put je omogućena prijava pojedinaca s idejama, što se pokazalo kao odlična opcija za studente svih fakulteta koji su prepoznali problem u svome području rada, imaju ideju kako taj problem riješiti, ali im nedostaje tim koji će im pomoći u razvoju rješenja. S ovom praksom smo odlučili nastaviti i ove godine što je ponovno rezultiralo velikim brojem prijava s različitih fakulteta. Ono što nas posebno veseli je to što smo po prvi puta dobili značajan broj prijava doktoranada, istraživača i profesora. Prethodno održani Startup Bootcamp je poslužio kao odličan uvod u startup svijet za više od 100 znanstvenika i istraživača, a neki od njih su prepoznali SPOCK kao logičan sljedeći korak u svojoj startup edukaciji.
U nastavku donosimo popis ideja koje traže tehničke suosnivače za ulazak u program SPOCK-a. Ove ideje će se predstaviti 11. prosinca preko platforme Zoom u 13:00 sati, a predstavljanje ćete moći pratiti putem poveznice. Više informacija o svim idejama možete pronaći ovdje, a prijaviti se za jednu ili više njih možete ovdje.
Subterranean Guidance System (SGS)
Uređaj za podzemnu navigaciju pri spašavanju
Prijavitelji:
Karlo Weiser – market research, kreativne ideje, prezentiranje i management,
Jona Brozović – programiranje (pomoćno po potrebi), marketing, grafički i vizualni dizajn, kartiranje,
Bruno Ćesić – programiranje (pomoćno po potrebi), rješenja za hardware, prezentiranje,
Borna Borković – kreativne ideje, market research, rješenja za hardware
Problem:
Želimo unaprijediti uređaj koji bi znatno olakšao i skratio vrijeme spašavanja tijekom nesreće u podzemnom objektu, pretežito rudniku. U stvarnom svijetu spasilačke ekipe nemaju na raspolaganju ovakve uređaje, već se njegove funkcije odrađuju usmenim prijenosom i bilježenjem na papir.
Rješenje:
Sustav za podzemnu navigaciju (eng. Subterranean Guidance System, SGS). Glavne funkcionalnosti našeg rješenja su unaprijed unesene karte podzemnih objekata kako bi se osigurala offline navigacija, bilježenje zapažanja spasioca i nadogradnja sustava kako bi se osigurao prijenos podataka do površine u stvarnom vremenu.
U timu nedostaje:
Nedostaje nam programer (obavezno) i potencijalno elektroničar s pozadinom u programiranju. Zadatak tih osoba je da u suradnji s ostatkom tima provede niz kreativnih ideja u isplativ i izvediv proizvod. Osim programiranja i sastavljanja uređaja i ostatka sustava, potrebno je i poznavanje limita takvih uređaja.
Touristco
Chatbot turistički asistent
Prijavitelji:
Erik Matošević: magistrirani inženjer računarstva (FER), koji ima iskustva i u poslovnim i marketinškim područjima što je vidljivo iz višestrukih poduzetničkih pothvata kao npr. pokretanje startupa pod pokroviteljstvom SPOCK inkubatorskog programa, osnivanje i vođenje Orion Labs digitalne agencije za izradu web, mobilnih, SaaS i AI rješenja.
Fran Čudina: student FER-a koji je kroz višegodišnje iskustvo izrade softverskih rješenja specijaliziran za područje računalnog vida korištenjem Deep Learninga, te optimizacijskih algoritama primjenjivih u svakodnevnim situacijama.
Ante Bilić: student EFZG-a s raznovrsnim poslovnim iskustvom kako u marketingu; od stvaranja sadržaja do izrade te provođenja strategija i kampanja, tako i u informatičkom menadžmentu i administraciji putem strukturiranja ERP platformi i upravljanjem istih.
Manuel Matošević: student FER-a, specijaliziran za područje izrade personaliziranih softverskih rješenja korištenjem naprednih alata poput Deep Learninga.
Problem:
Iz godine u godinu broj turističkih noćenja u Hrvatskoj u konstantnom je usponu, te je shodno tome i turistička ponuda sve šira, no inozemni gosti često ni ne znaju kakav im se sve sadržaj nudi u blizini. Tko god živi u turističkom mjestu ili radi u turizmu upoznat je s problemima posjetitelja koji vas zaustavljaju po cesti ili traže blagajnice u marketu da ih usmjere što vidjeti, gdje otići pojesti/popiti ili što još raditi osim kupati se cijeli dan, svaki dan.
Rješenje:
Vrlo efektivnim metodama kojim bi se stranim, ali i domaćim gostima na zanimljiv i interaktivan način mogla približiti cjelokupna ponuda, ali i promovirati slabije zastupljeni kvalitetni sadržaji. Ideja je razviti chatbota koji bi bio svojevrsni turistički asistent, a pritom i zabava za svaki uzrast, te ga integrirati u postojeće platforme za instant messaging poput WhatsAppa čime bi se postigla maksimalna jednostavnost korištenja razvijene usluge, a ujedno i efektivnost.
U timu nedostaje:
NLP (engl. Natural language processing) stručnjak.
GoGreenSolutionOzonatora (GGSO)
Prilagodljivi ozonator za zelenu poljoprivredu
Prijavitelji:
Doc. dr. sc. Darija Lemić, stručnjak na području entomologije i fitofarmacije. Sudjelovala je na više međunarodnih i domaćih projekata uključujući primjenu inovativnih rješenja u agronomiji. Objavila nekoliko radova na temu ozona. Dobitnica državne nagrade za znanost (http://www.agr.unizg.hr/hr/address-book/206/darija-lemi%C4%87).
Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr., doktorand završne godine studija Poljoprivredne znanosti i asistent u nastavi. Znanstveni interesi: fitofarmacija i ekotoksikologija, rezidue sredstava za zaštitu bilja.
(http://www.agr.unizg.hr/hr/address-book/346/helena-viri%C4%87_ga%C5%A1pari%C4%87).
Pave Ninčević, student diplomskog studija fitomedicina. Visoki prosjek ocjena i izražena motiviranost za rad u struci. Aktivan rad na projektima Zavoda za poljoprivrednu zoologiju. Sudionik entomološke grupe. Koautor na više izlaganja na skupovima i objavljenim znanstvenim člancima.
Problem:
Uzgoj povrća, cvijeća, začinskog bilja kao i prijevoz roba i prelazak carine svakodnevni je zadatak poljoprivredne proizvodnje i trgovine. Proizvodnja povrća i cvijeća uglavnom se odvija u zaštićenim prostorima (ZP). Unatoč kontroliranim uvjetima, pojava štetočina učestali je problem koji zahtjeva uporabu pesticida. Također, uvoz cvijeća i biljnih sadnica predstavlja visoki rizik za unos invazivnih vrsta koje često prođu neopaženo (primjer šimširov moljac).
Rješenje:
Primjenom ozona u kontroliranim uvjetima isključila bi se uporaba pesticida čime bi bio omogućen uzgoj ekoloških proizvoda što je ujedno i u skladu s EU strategijama i European Green Deal politikom. Glavna funkcionalnost GoGreenSolutionOzonatora (GGSO) bi bila mogućnost jednostavne montaže na ventilacijski sustav objekta i mogućnost napajanja solarnom energijom (manji trošak). Također, primjena ozona kod carine (u kontejnerima, transportnim boksevima i sl). maksimalno bi umanjila rizik od unosa neželjenih organizama.
U timu nedostaje:
U timu nam nedostaje stručnjak na području strojarstva i informatike koji bi imao kompetenciju konstruirati uređaj prema potrebama potencijalnog kupca (veličina ZP, protok ozona, koncentracija, ugradnja solarnog napajanja, način montaže ovisno o ventilacijskom sustavu, user friendly sučelje i sl.).
FitCoach.AI
Aplikacija za personaliziranu tjelovježbu
Prijavitelji:
Fanika Lukačević – magistra inženjerka strojarstva (FSB), asistentica i studentica poslijediplomskog studija na FSB-u, specijalizirana za područje primjene novih tehnologija pri razvoju proizvoda.
Nikola Horvat – magistar inženjer strojarstva (FSB), asistent i student poslijediplomskog studija na FSB-u, specijaliziran za područje primjene novih tehnologija pri razvoju proizvoda.
Tanja Lakić – studentica druge godine FER-a, bavi se područjem elektroničkog i računalnog inženjerstva i radiokomunikacija.
Fran Masnjak – student četvrte godine kineziologije (KIF), područja interesa obuhvaćaju primjenu senzora u monitoringu fiziološkog opterećenja, povezuje područja kineziologije i tehnologije.
Tomislav Vulić – student pete godine poslovne ekonomije (EFZG), student druge godine kondicijske pripreme sportaša (KIF), instruktor fitnesa, povezuje područja ekonomije, menadžmenta te sporta i rekreacije.
Problem:
Želimo riješiti probleme vezane uz manjak fizičke aktivnosti, a primarno se tiču razloga zašto ljudi nisu dovoljno fizički aktivni – manjak motivacije, manjak vremena, manjak novca, manjak znanja i manjak podrške.
Primjer persone koja se susreće s problemom je osoba koja je u 40-im godinama, zaposlena, ima obitelj te zbog prekomjerne tjelesne kilaže joj pati kvaliteta života, a zbog manjka znanja i podrške se ne odlučuje na fizičku aktivnost.
Rješenje:
Naše rješenje za taj problem je mobilna i web aplikacija na bazi umjetne inteligencije koja uči o korisniku, personalizira treninge i upute za prehranu te je moralna podrška kroz korisnikov put ka postizanju njegovih ciljeva.
U timu nedostaje:
– Flutter/Android developer– Android, iOS, Web aplikacija.
– PyTorch/Tensorflow/Python AI developer – image processing (OpenCV, SciKit-image), treniranje i deploy modela.
– Administrator baze podataka (SQL) – backend, projektiranje i održavanje baze podataka dobivenih od korisnika.
App za praćenje učestalosti i konzistencije stolice (APPUKS)
Prijavitelji:
Velimir Altabas, liječnik, internist, s pristupom bolesničkoj populaciji, nastavnik na Medicinskom fakultetu.
Problem:
Konstipacija i proljevi su možda banalne, možda i ozbiljne životne i medicinske situacije. One mogu biti posljedica loše prehrane, lijekova, mogu ukazivati na eventualnu bolest, pacijentima je ili teško govoriti o tome, ili pak pretjeruju s opisima. Neki znaju donijeti uzorke stolice u ordinaciju.
Rješenje:
App za praćenje učestalosti i konzistencije stolice (APPUKS). Fotografirati svaku stolicu, slika se može procesuirati u medicinski podatak prema Bristol stool chartu. Može se pratiti i frekvencija stolice, eventualno detektirati primjese. U naprednoj fazi se može fotografirati hrana, te korelirati njen sadržaj s oblikom, konzistencijom i učestalošću stolice. Tako bi se mogle lakše detektirati intolerancije i alergije na hranu.
U timu nedostaje:
Stručnjak za image recognition
Mobile app developer
Stručnjaci za evaluaciju
Stručnjak za digitalni marketing
ContAI
SaaS za automatsko kreiranje online sadržaja za ciljanog kupca
Prijavitelji:
Ivan Jajić – diplomirao Financijski menadžment, trenutno student doktorskog studije EFZG-a; ima praktično iskustvo u digitalnom marketingu (content marketing, SEO, web-shop) te razvoju proizvoda. Vrlo inovativan i proaktivan, strogo usmjeren prema IT inovacijama.
Problem:
Problematika svakog poduzeća je kako “dostaviti” svoj proizvod pred pravog kupca sa što manjim troškom i što većom efikasnošću. Samim time potrebno je znanje “buyer persone”, najtraženijih ključnih riječi i pojmova te pravog kvalitetnog “free” sadržaja koji će ih privući i na kraju dovoljno dugo zadržati i zainteresirati kako bi pregledali proizvod/uslugu koje ovo poduzeće nudi te ga na kraju kupili.
Rješenje:
Kroz korištenje nekih od dostupnih modela kroz specifične preinake baziranih na OpenAI GPT-2 te kasnije nove verzije GPT-3, ovaj SaaS bi mogao kreirati instant sadržaj u određenoj niši poduzeća za koji se ContAI specijalizira (nadogradnja područja tijekom vremena) uzimajući u obzir ključne riječi – tražene, ali nedovoljno iskorištene. Dodatak ovome je generator “buyer persone”, osobe unutar poduzeća koji donosi odluke o novom softveru za kojega će ContAI upravo i generirati “free” sadržaj.
U timu nedostaje:
Potrebni su
-Data Scientists/Engineer, Full stack developer (ili odvojeno), system/AI architect, business analyst itd.
Uglavnom potrebne su osobe koje
-razumiju proces AI i novih tehnologija,
-razumiju analitiku – machine learning, statistiku, predviđanja i optimizaciju; kvalitetu sadržaja podataka koji software generira te je li dosljedna tematici,
-razumiju sigurnost podataka,
-razumiju poveznicu od pronalaženja podataka, generiranja istih te prezentiranja krajnjem korisniku.
Schpitza
Chatbot za posebne ugostiteljske ponude
Prijavitelji:
Stjepan Rakarec – web development, foto editing, prezentiranje, izrada poslovnog plana.
Marko Peranović – foto i video editing, prezentiranje, conversation building, promocija.
Ovo su ugrubo navedene kompetencije, iako smo obojica kompetentni u svemu što je navedeno za obojicu (netko više u nečemu, a netko manje).
Problem:
Primarni problem koji Schpitza rješava jest nepopunjenost ugostiteljskih i ostalih uslužnih objekata u određenim vremenskim intervalima. Sekundarni problem jest nepristupačne cijene i ponude krajnjim korisnicima u ugostiteljskim i ostalim uslužnim objektima.
Rješenje:
Koristeći naš chatbot koji se nalazi na Messengeru (uskoro i na Instagramu) će korisnici jednostavnom komunikacijom s chatbotom otkriti u kojim objektima u Zagrebu mogu ostvariti dobru ponudu/popust ako u taj objekt dođu u određenom vremenskom bloku (npr. od 18:00 do 20:00 sa Schpitzom dobiješ burger meni + burger meni gratis).
U timu nedostaje:
Potrebni su
-Data Scientists/Engineer, Full stack developer (ili odvojeno), system/AI architect, business analyst itd.
Uglavnom potrebne su osobe koje
U timu nam nedostaje web developer koji bi optimizirao našu web stranicu koja je povezana s Messenger chatbotom.
Sekundarni profili koji bi mogli popuniti tim jesu social media manager i grafički dizajner.
ArchiHelp
Online platforma za arhitektonsko savjetovanje
Prijavitelji:
Naše kompetencije su poznavanje radnih procesa arhitekta, struke i suradnika. Poznavanje arhitektonskih programa za projektiranje, grafičko izražavanje i prezentaciju. Upoznate s iščitavanjem katastarskog plana, prostornih planova, zakona o gradnji.
Česti upiti od strane obitelji, prijatelja i poznanika o iščitavanju prostornih planova, projektiranju životnih prostora, izboru majstora za renovaciju, zakonske procedure, mišljenju o nekretnini i sl. jer ljudi generalno ne znaju koga pitati za savjet, a da se ne moraju direktno obratiti arhitektonskom uredu.
Rješenje:
Ideja je vezana za arhitektonsku struku i online poslovanje.
Sve kategorije bi bile na jednom mjestu (online platformi) i osoba u par klikova, bez nepotrebnih sastanaka, može doći do odgovora. Sve te odgovore trebala bi dati kompetentna osoba ili vise njih – arhitekt koji za određeni upit bude sukladno cjeniku i plaćen. Bitno je da informacije na portalu budu stručne i provjerene i da se onemogući širenje dezinformacija od ljudi koje nisu stručni.
U timu nedostaje:
Bioplatforma
Online platforma za edukaciju o cirkularnoj bioekonomiji i ekologiji
Prijavitelji:
Milena Jenić – primjena statističkih analiza, osnove programiranja i rada u statističkim programima R-u i SAS-u, znanje genetike i molekularne biologije, znanje engleskog jezika, timski rad.
Ivona Bosanac – QGIS, statistička analiza, znanje engleskog jezika, timski rad, odlične administrativne i komunikacijske vještine.
Problem:
U svijetu postoji problem smanjene educiranosti opće javnosti o cirkularnoj bioekonomiji i općenito o proizvodima koje ljudi konzumiraju. U školama nema edukacije općenito o ekologiji i očuvanju okoliša, ako i postoji minimalna je. Treba se okrenuti zelenoj proizvodnji i poticati ljude da kupuju zelene proizvode poput Sulapaca ili odjeće koja je proizvedena od narančine kore. Cirkularna bioekonomija postaje aktualna tema, ali opća populacija ne zna što je to niti kako sudjelovati.
Rješenje:
Pomoću online platforme koja bi se bazirala na educiranju mladih ljudi i djece o cirkularnoj bioekonomiji i ekologiji općenito. Platforma bi imala online tečajeve, radionice i razne događaje te bi se poticalo djecu i mlade da sami razmišljaju o tome kako nešto napraviti. Cilj bi bio stvoriti zajednicu u kojima bi tvrtke imale doticaja s mladim ljudima, gdje bi se mogle testirati ideje i educirati opću javnost o održivom razvoju i cirkularnoj bioekonomiji.
U timu nedostaje:
