IDEJE

Pronađi ideju s kojom želiš krenuti u startup svijet

Studenti koji raspolažu znanjima i vještinama iz područja nužnih za razvoj pojedine ideje te žele postati dio startupa, mogu se prijaviti za brainstorming radionicu odabrane ideje, gdje će se formirati projekt i tim budućih osnivača startupa. Svaka ideja ima svog predlagatelja koji će nakon brainstorming radionice odlučiti tko s njim od zainteresiranih kolega potencijalno ulazi u SPOCK program. Više o brainstorming radionicama i procesu formiranja tima možete naći na linku. Prijaviti se možete za ideje koje su u ovogodišnjem programu ili za ideje koje će se uzeti u obzir za sljedeću generaciju.

Popis prijavljenih ideja za sljedeću generaciju

SGS

Uređaj za podzemnu navigaciju pri spašavanju
Karlo Weiser, Jona Brozović, Borna Borković i Bruno Ćesić

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Želimo unaprijediti uređaj koji bi znatno olakšao i skratio vrijeme spašavanja tijekom nesreće u podzemnom objektu, pretežito rudniku. U stvarnom svijetu spasilačke ekipe nemaju na raspolaganju ovakve uređaje, već se njegove funkcije odrađuju usmenim prijenosom i bilježenjem na papir.

Sustav za podzemnu navigaciju (eng. Subterranean Guidance System, SGS). Glavne funkcionalnosti našeg rješenja su unaprijed unesene karte podzemnih objekata kako bi se osigurala offline navigacija, bilježenje zapažanja spasioca i nadogradnja sustava kako bi se osigurao prijenos podataka do površine u stvarnom vremenu.

Spasilačke grupe koriste telefonske linije, papirnate karte pomoću kojih se navigiraju i na koje bilježe zapažanja univerzalnim simbolima, te usmeni prijenos informacija grupi koja ulazi poslije njih ako se radi o većoj nesreći.

S problemom se susreće većinom rudarska industrija, te neki drugi poslovni subjekti koji obavljaju rad u podzemnim objektima. Gubitak novaca se ne može procijeniti kao fiksan iznos, već se moraju uzeti u obzir dnevni kapacitet proizvodnje, cijena oštećenih strojeva, vrijeme sanacije nakon spašavanja i najbitnije ljudski životi tijekom trajanja nesreće.

Plan zarade ovisi o stupnju razvijenosti koji se postigne. Neke od predloženih mogućnosti su prodaja samog uređaja (~10.000 €/kom), prodaja uređaja + sustava s fiksnim stanicama u rudniku (cijena uređaja + ~5.000 € za manji rudnik), prodaja uređaja + sustava + održavanje (~10.000 € + ~5.000 € + ~5.000 € – varira ovisno o dimenzijama rudnika).

Karlo Weiser – market research, kreativne ideje, prezentiranje i management

Jona Brozović – programiranje (pomoćno po potrebi), marketing, grafički i vizualni dizajn, kartiranje

Bruno Ćesić – programiranje (pomoćno po potrebi), rješenja za hardware , prezentiranje

Borna Borković – kreativne ideje, market research, rješenja za hardware

Nedostaje nam programer (obavezno) i potencijalno elektroničar s pozadinom u programiranju.
Zadatak tih osoba je da u suradnji s ostatkom tima provede niz kreativnih ideja u isplativ i izvediv proizvod. Osim programiranja i sastavljanja uređaja i ostatka sustava, potrebno je i poznavanje limita takvih uređaja.

Touristco

Chatbot turistički asistent
Fran Čudina, Erik Matošević i Manuel Matošević – Fakultet elektrotehnike i računarstva

Ante Bilić – Ekonomski fakultet

Iz godine u godinu broj turističkih noćenja u Hrvatskoj u konstantnom je usponu, te je shodno tome i turistička ponuda sve šira, no inozemni gosti često ni ne znaju kakav im se sve sadržaj nudi u blizini. Tko god živi u turističkom mjestu ili radi u turizmu upoznat je s problemima posjetitelja koji vas zaustavljaju po cesti ili traže blagajnice u marketu da ih usmjere što vidjeti, gdje otići pojesti/popiti ili što još raditi osim kupati se cijeli dan, svaki dan.

Vrlo efektivnim metodama kojim bi se stranim, ali i domaćim gostima na zanimljiv i interaktivan način mogla približiti cjelokupna ponuda, ali i promovirati slabije zastupljeni kvalitetni sadržaji. Ideja je razviti chatbota koji bi bio svojevrsni turistički asistent, a pritom i zabava za svaki uzrast, te ga integrirati u postojeće platforme za instant messaging poput WhatsAppa čime bi se postigla maksimalna jednostavnost korištenja razvijene usluge, a ujedno i efektivnost.

“Trawel” aplikacija koja je slična našoj ideji, međutim potrebno je skinuti aplikaciju, te je ograničena na određene fiksne rute.

SmartEcoMap služi kao asistent turistima odgovarajući im na pitanja bez mogućnosti za učenjem o sadržaju te fleksibilnom kretanju lokacijama.

Širenjem turističke ponude iz godine u godinu problem postaje sve veći, ljudi jednostavno ne znaju što obići, te gdje se o sadržajima informirati. 2019. godine Hrvatsku je posjetilo 21 milijun turista, od čega velik dio koristi vodiče kako bi se u nepoznatim sredinama snašli i naučili o sadržaju koji im se nudi. Korištenje vodiča je skupa investicija za koju mnogi nisu spremni, te ih vode po fiksnim rutama koje su vremenski zahtjevne, te nimalo prilagođene osobi individualno.

Moguća je zarada od poslovnih partnera za koje smatramo da nude određenu korist ili priliku našim korisnicima (npr. ugostitelji, turističke agencije, razni zabavni i edukacijski sadržaji, resorti, javni sektor na bazi lokalnih jedinica samouprave).
Uvjeti oko količine i načina plaćanja s navedenim partnerima bit će dogovoreni pojedinačno ovisno o partnerovoj ponudi sadržaja za naše korisnike te o količini reklamnog prostora.

Erik Matošević: magistrirani inženjer računarstva (FER), koji ima iskustva i u poslovnim i marketinškim područjima što je vidljivo iz višestrukih poduzetničkih pothvata kao npr. pokretanje startupa pod pokroviteljstvom SPOCK inkubatorskog programa, osnivanje i vođenje Orion Labs digitalne agencije za izradu web, mobilnih, SaaS i AI rješenja.

Fran Čudina: student FER-a koji je kroz višegodišnje iskustvo izrade softverskih rješenja specijaliziran za područje računalnog vida korištenjem Deep Learninga, te optimizacijskih algoritama primjenjivih u svakodnevnim situacijama.

Ante Bilić: student EFZG-a s raznovrsnim poslovnim iskustvom kako u marketingu; od stvaranja sadržaja do izrade te provođenja strategija i kampanja, tako i u informatičkom menadžmentu i administraciji putem strukturiranja ERP platformi i upravljanjem istih.

Manuel Matošević: student FER-a, specijaliziran za područje izrade personaliziranih softverskih rješenja korištenjem naprednih alata poput Deep Learninga.

NLP (engl. Natural language processing) stručnjak.

GGSO

Prilagodljivi ozonator za zelenu poljoprivredu
Helena Virić Gašparić, Darija Lemić i Pave Ninčević

Agronomski fakultet

Uzgoj povrća, cvijeća, začinskog bilja kao i prijevoz roba i prelazak carine svakodnevni je zadatak poljoprivredne proizvodnje i trgovine. Proizvodnja povrća i cvijeća uglavnom se odvija u zaštićenim prostorima (ZP). Unatoč kontroliranim uvjetima, pojava štetočina učestali je problem koji zahtjeva uporabu pesticida. Također, uvoz cvijeća i biljnih sadnica predstavlja visoki rizik za unos invazivnih vrsta koje često prođu neopaženo (primjer šimširov moljac).

Primjenom ozona u kontroliranim uvjetima isključila bi se uporaba pesticida čime bi bio omogućen uzgoj ekoloških proizvoda što je ujedno i u skladu s EU strategijama i European Green Deal politikom. Glavna funkcionalnost GoGreenSolutionOzonatora (GGSO) bi bila mogućnost jednostavne montaže na ventilacijski sustav objekta i mogućnost napajanja solarnom energijom (manji trošak). Također, primjena ozona kod carine (u kontejnerima, transportnim boksevima i sl). maksimalno bi umanjila rizik od unosa neželjenih organizama.

U zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici) koriste se pesticidi, najčešće insekticidi i fungicidi za suzbijanje štetnika i bolesti. Glavni nedostaci primjene pesticida su negativni učinci na zdravlje ljudi, životinja i okoliša te visoka cijena. U slučaju ekološke proizvodnje za suzbijanje štetnika može se koristiti metoda unošenja prirodnih neprijatelja (predatorske grinje, stjenice i sl.). Metoda je skupa, ponekad nedjelotvorna i kratkotrajnog učinka. Na granicama se spaljuju cijele pošiljke.

Zaštita bilja i kvalitetna proizvodnja hrane je sve veći problem s kojim se poljoprivrednici susreću svakodnevno. Površine pod ZP u RH kreći se između 500 i 600 ha. Ulaskom u EU uvedene su mnogo strože regulative. Veliki broj pesticida izgubio je dozvolu za korištenje što je mnoge poljoprivrednike ostavilo bez učinkovitog alata za borbu sa štetočinama. Ekološka proizvodnja u startu je skuplja jer iziskuje primjenu bioloških metoda zaštite koje često ne garantiraju uspješnu proizvodnju.

Tržišna cijena ozonatora za primjenu na prskalicama/atomizerima na tržištu kreću se od oko 8.000 – 15.000 eura. Procijenjena zarada je oko 30% tržišne, ovisno o cijenu utrošenog materijala i tipu konstruiranog uređaja.
Uređaj je namijenjen poljoprivrednim proizvođačima, prvenstveno onima koji imaju plastenički/staklenički tip proizvodnje, orijentiran na ekološku proizvodnju. Također, uređaj bi koristio u fitosanitarnim postajama na graničnim prijelazima koje vrše kontrolu uvoza/izvoza.

Doc. dr. sc. Darija Lemić, stručnjak na području entomologije i fitofarmacije. Sudjelovala je na više međunarodnih i domaćih projekata uključujući primjenu inovativnih rješenja u agronomiji. Objavila nekoliko radova na temu ozona. Dobitnica državne nagrade za znanost.
http://www.agr.unizg.hr/hr/address-book/206/darija-lemi%C4%87
Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr., doktorand završne godine studija Poljoprivredne znanosti i asistent u nastavi. Znanstveni interesi: fitofarmacija i ekotoksikologija, rezidue sredstava za zaštitu bilja.
http://www.agr.unizg.hr/hr/address-book/346/helena-viri%C4%87_ga%C5%A1pari%C4%87.
Pave Ninčević, student diplomskog studija fitomedicina. Visoki prosjek ocjena i izražena motiviranost za rad u struci. Aktivan rad na projektima Zavoda za poljoprivrednu zoologiju. Sudionik entomološke grupe. Koautor na više izlaganja na skupovima i objavljenim znanstvenim člancima.

U timu nam nedostaje stručnjak na području strojarstva i informatike koji bi imao kompetenciju konstruirati uređaj prema potrebama potencijalnog kupca (veličina ZP, protok ozona, koncentracija, ugradnja solarnog napajanja, način montaže ovisno o ventilacijskom sustavu, user friendly sučelje i sl.).

FitCoach.AI

Aplikacija za personaliziranu tjelovježbu
Fran Masnjak, Tomislav Vulić – Kineziološki fakultet, Fanika Lukačević, Nikola Horvat – FSB, Tanja Lakić – FER

Želimo riješiti probleme vezane uz manjak fizičke aktivnosti, a primarno se tiču razloga zašto ljudi nisu dovoljno fizički aktivni – manjak motivacije, manjak vremena, manjak novca, manjak znanja i manjak podrške.
Primjer persone koja se susreće s problemom je osoba koja je u 40-im godinama, zaposlena, ima obitelj te zbog prekomjerne tjelesne kilaže joj pati kvaliteta života, a zbog manjka znanja i podrške se ne odlučuje na fizičku aktivnost.

Naše rješenje za taj problem je mobilna i web aplikacija na bazi umjetne inteligencije koja uči o korisniku, personalizira treninge i upute za prehranu te je moralna podrška kroz korisnikov put ka postizanju njegovih ciljeva.

Trenutno ljudi angažiraju osobnog trenera ili angažiraju online trenera ili koriste neke od postojećih aplikacija na tržištu.
Prva dva rješenja su, za većinu ljudi, nedostupni zbog cijene, a također je teško uskladiti raspored klijenta i trenera. Što se aplikacija tiče, niti jedna aplikacija ne uči i ne prilagođava se korisniku, nemaju preciznu dijagnostiku, ne određuju intenzitet i ekstenzitet treninga, ne računaju postotak masnog tkiva korisnika te ne ispravljaju formu izvođenja vježbi.

Prema podacima WHO-a, 2,3 milijarde ljudi na svijetu ima prekomjernu tjelesnu težinu. To doprinosi povećanom riziku od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka, učestalih poremećaja mišićno-koštanog sustava te doprinosi razvoju različitih psihičkih poremećaja.
Svake godine 3,2 milijuna smrtnih slučajeva su direktno povezani s manjkom fizičke aktivnosti. Trošak zdravstvenog sustava povezan uz manjak fizičke aktivnosti je oko 55 milijardi dolara.

Tržište health techa se trenutno procjenjuje na 106 milijarde dolara, dok se predviđa rast na preko 640 milijardi dolara do 2026. godine. To nam pokazuje da postoji veliki potencijal za financijski uspjeh u tom području te samim povećanjem korisnika nam omogućuje sve šire ciljanje potencijalnih korisnika.
Sam poslovni model bio bi na bazi pretplate, a plaćanje bi bilo mjesečno ili godišnje te bi postojao testni period. Cijena bi, okvirno, bila $20 mjesečno ili $200 godišnje.

Fanika Lukačević – magistra inženjerka strojarstva (FSB), asistentica i studentica poslijediplomskog studija na FSB-u, specijalizirana za područje primjene novih tehnologija pri razvoju proizvoda.
Nikola Horvat – magistar inženjer strojarstva (FSB), asistent i student poslijediplomskog studija na FSB-u, specijaliziran za područje primjene novih tehnologija pri razvoju proizvoda.
Tanja Lakić – studentica druge godine FER-a, bavi se područjem elektroničkog i računalnog inženjerstva i radiokomunikacija.
Fran Masnjak – student četvrte godine kineziologije (KIF), područja interesa obuhvaćaju primjenu senzora u monitoringu fiziološkog opterećenja, povezuje područja kineziologije i tehnologije.
Tomislav Vulić – student pete godine poslovne ekonomije (EFZG), student druge godine kondicijske pripreme sportaša (KIF), instruktor fitnesa, povezuje područja ekonomije, menadžmenta te sporta i rekreacije.

– Flutter/Android developer– Android, iOS, Web aplikacija.
– PyTorch/Tensorflow/Python AI developer – image processing (OpenCV, SciKit-image), treniranje i deploy modela.
– Administrator baze podataka (SQL) – backend, projektiranje i održavanje baze podataka dobivenih od korisnika.

APPUKS

Mobilna aplikacija za praćenje učestalosti i konzistencije stolice
Velimir Altabas

Medicinski fakultet

Konstipacija i proljevi su možda banalne, možda i ozbiljne životne i medicinske situacije.
One mogu biti posljedica loše prehrane, lijekova, mogu ukazivati na eventualnu bolest, pacijentima je ili teško govoriti o tome, ili pak pretjeruju s opisima.
Neki znaju donijeti uzorke stolice u ordinaciju.

App za praćenje učestalosti i konzistencije stolice (APPUKS). Fotografirati svaku stolicu, slika se može procesuirati u medicinski podatak prema Bristol stool chartu. Može se pratiti i frekvencija stolice, eventualno detektirati primjese.
U naprednoj fazi se može fotografirati hrana, te korelirati njen sadržaj s oblikom, konzistencijom i učestalošću stolice. Tako bi se mogle lakše detektirati intolerancije i alergije na hranu.

Standardni ručno vođeni dnevnik.
Postoji nekoliko aplikacija koje nude samo statistiku onoga što je bilo do sada, ne nude nešto što bi bilo prediktivno, a ne nude niti ništa što bi moglo pomoći.

Problem je čest, može pogoditi svakoga. Neki ljudi imaju kronične probleme.
Primjer – oko 6% odrasle populacije koristi metformin za liječenje šećerne bolesti, proljev je česta nuspojava.

Mobilna aplikacija koju mogu sponzorirati farma. kompanije, kompanije koje prodaju zdravu hranu, higijenske potrepštine i slično.

Velimir Altabas, liječnik, internist, s pristupom bolesničkoj populaciji, nastavnik na Medicinskom fakultetu.

Stručnjak za image recognition
Mobile app developer
Stručnjaci za evaluaciju
Stručnjak za digitalni marketing

ContAI

SaaS za automatsko kreiranje online sadržaja za ciljanog kupca
Ivan Jajić

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Problematika svakog poduzeća je kako “dostaviti” svoj proizvod pred pravog kupca sa što manjim troškom i što većom efikasnošću. Samim time potrebno je znanje “buyer persone”, najtraženijih ključnih riječi i pojmova te pravog kvalitetnog “free” sadržaja koji će ih privući i na kraju dovoljno dugo zadržati i zainteresirati kako bi pregledali proizvod/uslugu koje ovo poduzeće nudi te ga na kraju kupili.

Kroz korištenje nekih od dostupnih modela kroz specifične preinake baziranih na OpenAI GPT-2 te kasnije nove verzije GPT-3, ovaj SaaS bi mogao kreirati instant sadržaj u određenoj niši poduzeća za koji se ContAI specijalizira (nadogradnja područja tijekom vremena) uzimajući u obzir ključne riječi – tražene, ali nedovoljno iskorištene. Dodatak ovome je generator “buyer persone”, osobe unutar poduzeća koji donosi odluke o novom softveru za kojega će ContAI upravo i generirati “free” sadržaj.

Trenutno postoji više modela od zapošljavanja ili unajmljivanje specijaliziranih osoba/agencija za inbound/content marketing te korištenje alata poput HubSpot (CRM platforme), Kafkai (generator sadržaja), razne SEO platforme (SEMRush, Moz. itd.), no ne postoji jedinstvena platforma koja ima kvalitetnu segregaciju buyer persone, instant generatora sadržaja s ključnim riječima koje su vrlo tražene, no malo iskorištene kako bi se dobila što bolja pozicija na raznim pretraživačima (Google, Bing, itd.).

ContAI namijenjen je primarno B2B segmentu koji trenutno nije dovoljno efikasan u pronalaženju direktnog kupca odnosno krajnjeg korisnika te još uvijek između efikasnijeg ekvilibrija ponude i potražnje stoji nekoliko međukoraka.

Monetizacija će ići kroz tri cjenovna paketa koji će nuditi određene limitacije ako se uzmu prva dva, dok će treći biti potpuna usluga. Za svaki od tri paketa bit će probni rok od 7 dana kako bi svatko imao mogućnost uvidjeti kako softver funkcionira. Nakon 7 dana bit će ponuđen određeni krajnji popust ako klijent ne prihvati uslugu odmah nakon 7 dana. Sama cijena paketa će se oblikovati prema troškovima projekta i ostalim faktorima.

Ivan Jajić – diplomirao Financijski menadžment, trenutno student doktorskog studije EFZG-a; ima praktično iskustvo u digitalnom marketingu (content marketing, SEO, web-shop) te razvoju proizvoda. Vrlo inovativan i proaktivan, strogo usmjeren prema IT inovacijama.

Potrebni su
-Data Scientists/Engineer, Full stack developer (ili odvojeno), system/AI architect, business analyst itd.

Uglavnom potrebne su osobe koje

-razumiju proces AI i novih tehnologija,
-razumiju analitiku – machine learning, statistiku, predviđanja i optimizaciju; kvalitetu sadržaja podataka koji software generira te je li dosljedna tematici,
-razumiju sigurnost podataka,
-razumiju poveznicu od pronalaženja podataka, generiranja istih te prezentiranja krajnjem korisniku.

Schpitza

Chatbot za posebne ugostiteljske ponude
Marko Peranović i Stjepan Rakarec

Fakultet organizacije i informatike

Primarni problem koji Schpitza rješava jest nepopunjenost ugostiteljskih i ostalih uslužnih objekata u određenim vremenskim intervalima.

Sekundarni problem jest nepristupačne cijene i ponude krajnjim korisnicima u ugostiteljskim i ostalim uslužnim objektima.

Koristeći naš chatbot koji se nalazi na Messengeru (uskoro i na Instagramu) će korisnici jednostavnom komunikacijom s chatbotom otkriti u kojim objektima u Zagrebu mogu ostvariti dobru ponudu/popust ako u taj objekt dođu u određenom vremenskom bloku (npr. od 18:00 do 20:00 sa Schpitzom dobiješ burger meni + burger meni gratis)

Postoje usluge koje nude popuste, primjerice Ajmo app, Crno jaje, međutim niti jedna nije fokusirana na određene vremenske intervale kada su objekti najmanje popunjeni, niti ima interaktivnost i jednostavnost chatbota.

S tim se problemom susreće većina ugostiteljskih i uslužnih objekata dovoljno često da se određeni uzorci i prepoznatljiva vremena nepopunjenosti mogu prepoznati. Novac koji objekti gube je oportunitetni trošak.

Plan monetizacije je segment gdje smo zapeli. Postoji više opcija. Opcija da korisnici plaćaju mjesečnu pretplatu da bi otključali neograničeno korištenje schpitze (Freemium model), opcija da objekti plaćaju mjesečnu pretplatu za partnerstvo sa Schpitzom. Tu bi nam uvelike pomogla razrada plana monetizacije sa SPOCK timom.

Stjepan Rakarec – web development, foto editing, prezentiranje, izrada poslovnog plana.

Marko Peranović – foto i video editing, prezentiranje, conversation building, promocija.

Ovo su ugrubo navedene kompetencije, iako smo obojica kompetentni u svemu što je navedeno za obojicu (netko više u nečemu, a netko manje).

U timu nam nedostaje web developer koji bi optimizirao našu web stranicu koja je povezana s Messenger chatbotom.

Sekundarni profili koji bi mogli popuniti tim jesu social media manager i grafički dizajner.

ArchiHelp

Online platforma za arhitektonsko savjetovanje
Mia Kos i Tihana Bosnar

Arhitektonski fakultet

Česti upiti od strane obitelji, prijatelja i poznanika o iščitavanju prostornih planova, projektiranju životnih prostora, izboru majstora za renovaciju, zakonske procedure, mišljenju o nekretnini i sl. jer ljudi generalno ne znaju koga pitati za savjet, a da se ne moraju direktno obratiti arhitektonskom uredu.

Ideja je vezana za arhitektonsku struku i online poslovanje.

Sve kategorije bi bile na jednom mjestu (online platformi) i osoba u par klikova, bez nepotrebnih sastanaka, može doći do odgovora. Sve te odgovore trebala bi dati kompetentna osoba ili vise njih – arhitekt koji za određeni upit bude sukladno cjeniku i plaćen. Bitno je da informacije na portalu budu stručne i provjerene i da se onemogući širenje dezinformacija od ljudi koje nisu stručni.

Taj problem se trenutno rješava pitanjem poznanika za preporuku koja je i dalje često nekvalitetna ili čitanjem blogova koje vode ljudi koji najčešće nisu kompetentni.

Koliko ljudi želi još jednu sobu u stanu, a ne zna kako je napraviti, koliko ljudi želi zatvoriti balkon, a ne zna smije li i kako to uopće izvesti. Koliko ljudi razmišlja o kupnji parcele uz more, a ne zna smije li tamo nešto graditi. Koliko ljudi želi kupiti stan, a ne zna je li on doista kvalitetan.

Platformu bi plaćali korisnici po principu pitaj > plati > dobi odgovor. I tvrtke koje bi se eventualno na stranici reklamirale.

Tihana Bosnar i Mia Kos – diplomirane arhitektice, zaposlene.
Naše kompetencije su poznavanje radnih procesa arhitekta, struke i suradnika. Poznavanje arhitektonskih programa za projektiranje, grafičko izražavanje i prezentaciju. Upoznate s iščitavanjem katastarskog plana, prostornih planova, zakona o gradnji.

Trebamo programera koji bi našao najbolji način za realizaciju platforme. Bilo da je riječ o aplikaciji, web stranici ili sl.

Bioplatforma

Online platforma za edukaciju o cirkularnoj bioekonomiji i ekologiji
Milena Jenić i Ivona Bosanac

Agronomski fakultet

U svijetu postoji problem smanjene educiranosti opće javnosti o cirkularnoj bioekonomiji i općenito o proizvodima koje ljudi konzumiraju. U školama nema edukacije općenito o ekologiji i očuvanju okoliša, ako i postoji minimalna je. Treba se okrenuti zelenoj proizvodnji i poticati ljude da kupuju zelene proizvode poput Sulapaca ili odjeće koja je proizvedena od narančine kore. Cirkularna bioekonomija postaje aktualna tema, ali opća populacija ne zna što je to niti kako sudjelovati.

Pomoću online platforme koja bi se bazirala na educiranju mladih ljudi i djece o cirkularnoj bioekonomiji i ekologiji općenito. Platforma bi imala online tečajeve, radionice i razne događaje te bi se poticalo djecu i mlade da sami razmišljaju o tome kako nešto napraviti. Cilj bi bio stvoriti zajednicu u kojima bi tvrtke imale doticaja s mladim ljudima, gdje bi se mogle testirati ideje i educirati opću javnost o održivom razvoju i cirkularnoj bioekonomiji.

Postoji jako puno online platformi, volonterskih udruga i sl., ali međusobno nisu povezane i svaka djeluje zasebno. Potreba je jedna platforma gdje će na jednom mjestu biti sve. Uključivala bi suradnju znanstvenog (akademska zajednica) i stručnog (tvrtke, OPG-ovi, poljoprivrednici) sektora, koji bi smišljali i testirali inovacije, a putem neprofitnih organizacija i zabavne industrije (TV, video igre, crtići, pjesme, poznati glumci, itd.) inovacije bi dolazile do krajnjih potrošača i djece.

Problem je na svjetskoj razini. S ovom idejom sudjelovali smo već na jednoj međunarodnoj radionici i međunarodnom natjecanju gdje smo osvojili prvo mjesto. Cilj ove platforme bi bio povezati sve te sektore i poboljšati međusobnu komunikaciju. Smatramo da ne treba čekati vladu da donese zakone o edukaciji cirkularnoj bioekonomiji i održivom razvoju već treba djelovati sada i lokalno.

Platforma bi bila financirana od EU projekata, korisnika, ali za početak bi to bilo na volnterskoj bazi. Također, moguća su financiranja od različitih tvrtki koje bi željele sudjelovati.

Milena Jenić – primjena statističkih analiza, osnove programiranja i rada u statističkim programima R-u i SAS-u, znanje genetike i molekularne biologije, znanje engleskog jezika, timski rad.

Ivona Bosanac – QGIS, statistička analiza, znanje engleskog jezika, timski rad, odlične administrativne i komunikacijske vještine.

Programer, marketinški stručnjak, učitelj, psiholog, osoba koja ima iskustva u radu s udrugama, bilo tko tko je motiviran za sudjelovanje u promoviranju i edukaciji održivog razvoja.

MAIL

SPOCK@

TWITTER

@SPOCK_FER

FACEBOOK

@SPOCK.FER

YOUTUBE

SPOCK @FER