Krećemo s predstavljanjem timova pete generacije SPOCK-a. Prvi tim kojeg predstavljamo iz ovogodišnje generacije SPOCK-a je GGO₃. Tim zaljubljenika u agronomsku struku želi razviti ozonator prilagođen ugradnji na ventilacijske sustave zatvorenih/zaštićenih prostora poput plastenika, staklenika ili prostora za pregled uvoznog biljnog materijala na graničnim prijelazima s ciljem učinkovitog suzbijanja bakterija, virusa, gljiva i brojnih kukaca prikladnog i u ekološkoj proizvodnji.
Uporaba sredstava za zaštitu bilja osigurava učinkovitu zaštitu poljoprivrednih usjeva uz kvalitetan i visok prinos. Bez primjene pesticida štetnici bi uzrokovali gubitak više od 70 % prinosa. No uporaba različitih kemikalija u poljoprivredi ima znatne negativne posljedice na okoliš, sigurnost hrane te na zdravlje ljudi i životinja. Osim negativnog utjecaja na okoliš veliki problem dugogodišnje primjene kemijskih sredstva u zaštiti bilja jest razvoj rezistentnosti kod velikog broja ekonomski važnih štetnih organizama, kao i sve više zabrana primjene pojedinih djelatnih tvari zbog njihovih nepovoljnih toksikoloških svojstava. Proizvođači imaju sve manje učinkovitih kemijskih rješenja u zaštiti poljoprivrednih kultura od štetnih organizama. Republika Hrvatska s potpisanim Europskim zelenim planom obvezala se na pridržavanje njegovih mjera. Mjera „Od polja do stola“ do 2030. godine nalaže smanjenje uporabe kemijskih pesticida za čak 50 %. Novi ekološki agensi i njihove formulacije nedvojbeno su budućnost moderne zaštite bilja. Stoga je važno nastojati predvoditi razvoj nove, moderne, zelene zaštite bilja i proizvodnje hrane.
Problem koji GGO3 tim želi djelomično riješiti je manjak raspoloživih zelenih rješenja na tržištu, koja bi istovremeno bila dostupna cijenom i jednostavna za rukovanje te prikladna za primjenu u integriranim i ekološkim sustavima proizvodnje. Alternativno sredstvo za „novu“ zaštitu bilja je ozon (O3). Odavno su poznata njegova dezinfekcijska svojstva i primjena u zdravstvu i prehrambenoj industriji. U zadnjih 20-ak godina istražuje se i mogućnost njegove primjene u poljoprivredi, posebno u zaštiti od štetnih organizama. Detaljan pregled istraživanja s ozonom kao i rezultati učinkovitosti na različite štetnike u Hrvatskoj i svijetu objavljeni su u radu autora Virić Gašparić, H. i Lemić, D. (2020) Budućnost uporabe ozona u poljoprivredi. Glasilo biljne zaštite, 20 (6), 571-583.
Vizija rješenja gore navedenog problema zasniva se na primjeni ozona (plina koji se prirodno nalazi u stratosferi Zemlje) pomoću ozonatora prilagođenog ugradnji na ventilacijske sustave zatvorenih/zaštićenih prostora poput plastenika, staklenika ili prostora za pregled uvoznog biljnog materijala na graničnim prijelazima gdje se odvija fitosanitarna inspekcija. Umjetno, ozon se najlakše generira električnim pražnjenjem u zraku (koronalno pražnjenje). To je najčešći način stvaranja ozona u industriji i u domaćinstvima. Ozon u količinama većima od 2 ppm učinkovito suzbija bakterije, viruse, gljive i brojne kukce. U plinovitom stanju se uspješno koristi kao alternativa metil bromidu u fumigaciji uskladištenih proizvoda, žitarica, hrane i tla. Ne pokazuje toksičnost za okoliš jer se u normalnim uvjetima raspada na kisik za samo 30 minuta, ne ostavlja rezidue i nisu zabilježeni štetni utjecaji na zdravlje čovjeka ili životinja. Zbog navedenih karakteristika prikladan je za uporabu u integriranoj i ekološkoj proizvodnji. Najveći izazov kod razvoja ovakvog uređaja predstavlja standardizacija uvjeta primjene i količine ozona.
Također, ugradnja solarnog sustava za napajanje na ozonator predstavljala bi financijsku uštedu poljoprivrednim proizvođačima, a ujedno bi bila i dodatna vrijednost „zelenog rješenja“ obzirom na uporabu obnovljivih izvora energije.
Članovi tima s lijeva na desno: doc. dr. sc. Darija Lemić, Pave Ninčević, univ. bacc. ing. agr., Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr. (uslikala: Iva Dobrinčić)
GGO3 tim čine tri člana, redom zaljubljenika u agronomsku struku. Tim se poznaje već godinama, od kojih dvije članice aktivno surađuju na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju na Agronomskom fakultetu od 2012. (a poznaju se i mnogo dulje), dok se mladi kolega zajedničkom radu i druženju pridružio 2018 godine.
Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr., asistentica je i doktorandica zadnje godine PDS studija Poljoprivredne znanosti. Njeno istraživanje je usmjereno je na utvrđivanje rezidua pesticida u tretiranim biljkama i okolišu (tlu i korisnim organizmima) u različitim agroekološkim uvjetima te njihove sposobnosti bioakumulacije. Rezultati i spoznaje o dinamici razgradnje, bioakumulaciji u ekosustavu i u korisnim organizmima važni su za utvrđivanje održivih mjera zaštite poljoprivrednih usjeva od štetnih organizama koje će imati manji negativan utjecaj na okoliš i osigurati proizvodnju sigurne hrane koja ne sadrži rezidue pesticida što je i u skladu sa strategijom European Green Deal. Specijalizaciju je odradila na Julius Kuhn institutu u Berlinu te Institutu za zaštitu bilja Sveučilišta u Sarajevu. Znanstvena djelatnost je vezana za primjenu integriranih i bioloških metoda u zaštiti bilja, entomologiju, utvrđivanje rezidua pesticida u tlu, biljnim i životinjskim organizmima, ekotoksikologiju te inovativne metode u zaštiti bilja. Sudjelovala je u četiri istraživačka znanstvena projekta (HRZZ, MP, ESF, IPA), jednom stručnom (VIP) i dva nastavna projekta (TEMPUS, ERASMUS+ ). Voditeljica je GGO3 tima te je ujedno inicirala ideju za prijavu na petu generaciju SPOCK programa. Trenutno u timu koordinira sve zadatke te radi na validaciji ideje i razvoju prototipa uređaja. Detaljan opis znanstvenog rada i pristup publikacijama dostupni su na http://www.agr.unizg.hr/hr/address-book/346/helena-viri%C4%87_ga%C5%A1pari%C4%87
Doc. dr. sc. Darija Lemić, jedna je od najzapaženijih mladih znanstvenica na Agronomskom fakultetu. Dobitnica je Državne nagrade za znanost koju joj je dodijelio Hrvatski sabor te priznanja Agronomskog fakulteta za uzoran rad i doprinos u struci. Doktorirala je na temu genetske varijabilnosti populacije kukuruzne zlatice, jednog od najvećih poljoprivrednih štetnika. Specijalizirala se na Institutu Ruđer Bošković te na Sveučilištu u Manchesteru, iz područja entomologije, posebice u istraživanju invazivnih vrsta kukaca, fitofarmacije i primjene informacijske tehnologije u nastavi i znanosti. Bila je uključena u dva TEMPUS projekta, a sudjelovala je u pet nacionalnih znanstvena projekta, jednom međunarodnom znanstvenom projektu te u brojnim stručnim projektima. Područje njenog stručnog i znanstvenog rada su populacijska genetika štetnika, geometrijsko morfometrijske metode u entomologiji, integrirana zaštita bilja i fitomedicina. Kao članica s istaknutim znanstvenim iskustvom, ostatku tima je uzor, inspiracija i neiscrpan izvor ideja. Njeno znanje o utjecaju ozona na skladišne štetnike, stečeno kroz praktičnu primjenu u istraživačkom radu na fakultetu, od velike važnosti za razvoj prototipa ozonatora za zaštićene/zatvorene prostore. Uloga u timu je validacija ideje i rad na razvoju prototipa uređaja. Detaljan opis znanstvenog rada i pristup publikacijama dostupni su na http://www.agr.unizg.hr/hr/address-book/206/darija-lemi%C4%87
Pave Ninčević, univ. bacc. ing. agr., student je diplomskog studija fitomedicina. Završni rad pod naslovom „Utjecaj različitih agroekoloških uvjeta uzgoja mandarine na fenotipske karakteristike mediteranske voćne muhe“ izradio je pod mentorstvom doc. dr. sc. Darije Lemić. Od 2018. godine aktivno sudjeluje na različitim znanstvenim i stručnim projektima Zavoda, izlaganjima na skupovima, autor je nekoliko stručnih članaka te koautor jednog znanstvenog rada. Od 2019. godine postaje član Hrvatskog društva biljne zaštite. Zbog izrazite zainteresiranosti za kukce i posebno poljoprivredne štetnike učlanjuje se u Entomološku grupu Agronomskog fakulteta, jedna je od najuspješnijih izvannastavnih aktivnosti fakulteta u sklopu koje studenti imaju mogućnost postići zapažene rezultate. Vrijednim radom je zaslužio status „izvrsnog studenta“ te pripada u 10 % najuspješnijih na fakultetu. U timu je trenutno zadužen za izradu GGO3 profila na različitim društvenim mrežama u svrhu promocije startupa, a bavi se i prikupljanjem i obradom podataka o ciljanim skupinama.
Nova znanja i suradnje sa stručnjacima koje nudi SPOCK-ov program bili su glavna motivacija za priključivanje petoj generaciji. Kao agronomi, fitomedicinari, nemamo iskustva s pokretanjem startupa niti izazovima koje cijeli proces sa sobom donosi. Besplatno pohađanje programa i usvajanje novih znanja iz upravljanja projektom, poslovnog dizajna i razvoja, marketinga te općenito snalaženje u modernom poslovnom okruženju koje se danas nameće kao nezaobilazni segment svake struke, za nas je predstavljalo veliki izazov i priliku za osobno unaprjeđenje. Također, poznanstva i kontakti stečeni u SPOCK programu otvaraju mogućnost za daljnju suradnju na svim budućim, interdisciplinarnim projektima.
Velika prednost SPOCK-a je pomoć u pronalaženu stručne osobe, odnosno dodatnog člana tima koji svojim znanjem i iskustvom može značajno pridonijeti razvoju ideje. U slučaju GGO3 tima neophodan je stručnjak s FER-a ili srodne struke za razvoj hardvera, odnosno prilagodljivog ozonatora na solarno napajanje. GGO3 tim je još uvijek u potrazi za svojim stručnjakom pa ovim putem pozivamo sve koji su se prepoznali u opisu da nam se jave!
Vizija na kraju SPOCK programa za GGO3 tim je uhodana ekipa koja je savladala osnove upravljanja startupom, stekla iskustvo sudjelovanja na raznim startup natjecanjima te uz to prikupila određena sredstva za razvoj i testiranje prototipa prilagodljivog ozonatora na solarno napajanje. Vizija, nadamo se, bliže budućnosti je razvijen uređaj, dostupan poljoprivrednicima na korištenje i potencijalno mobilna aplikacija kojim bi se rad uređaja mogao pratiti / podešavati u stvarnom vremenu.
