Treći tim kojeg predstavljamo iz ovogodišnje generacije SPOCK-a je tim koji je već krenuo s uspjesima na startup natjecanjima. Među više od 60 prijavljenih mladih inovatora i kandidata za Student DIGI Award, Potential BCI je osvojio drugo mjesto i novčanu nagradu od 10.000 kn! Njihov cilj je proširiti primjenu tehnologije BCI (eng. Brain-Computer Interface) van medicinskih i znanstvenih krugova, kroz inovativnu platformu na kojoj će programeri moći razvijati aplikacije za različite primjene BCI-a, bez da imaju godine iskustva u području neuroznanosti.
Mislima pokretati svijet – zvuči kao znanstvena fantastika, zar ne? Tehnologija koja omogućuje upravo to zove se sučelje mozga i računala ili jednostavnije, BCI. Podrazumijeva očitavanje moždane aktivnosti pomoću elektroda na tjemenu i interpretaciju dobivenog signala kao naredbu vanjskom svijetu. Područje primjene nadilazi medicinu i znanstvene krugove u kojima se najčešće sada koristi. BCI pomaže u poboljšavanju fokusa i koncentracije, pomaže u učenju i prilagodbi radnog okruženja, pomaže sportašima u tradicionalnom ili e-sportu da nadmaše svoje mogućnosti, te pruža novi i intuitivniji način interakcije s okolinom – od upravljanja pametnim domom i daljnjim razvojem hands-free tehnologije do pomoći osobama s invaliditetom.
Još niste uvjereni?
Prisjetimo se kako su izgledali mobiteli prije 20-ak godina: malen i praktičan uređaj koji stane u džep i pomoću kojeg možete komunicirati s bilo kim u svijetu, odakle god želite. Bio je to zgodan alat, važan za poslovne korisnike, ali ne mnogo više od toga. Danas je mobitel integriran gotovo u svaki aspekt ljudskog života. Što je omogućilo mobitelu da napravi takav korak? Razvoj tehnologije je omogućio razvoj komercijalnog sadržaja, koji je pospješio svakodnevnu upotrebu i standardizaciju te time dao priliku raznim industrijama da se uključe i nude svoje usluge putem jednog uređaja. Neovisno trebate li bankarske usluge ili naručiti pizzu, sada je sve na jednom mjestu.
BCI tehnologija danas se nalazi u stadiju mobitela kakav je bio prije 20 godina. Studenti okupljeni u tim Potential BCI prepoznali su da ta tehnologija može imati široku primjenu u svakodnevnom životu, jedino što joj nedostaje je poticaj da napravi taj skok. Tako se rodila ideja o unificiranoj programskoj platformi za prikupljanje, obradu i interpretaciju moždane aktivnosti, platformi koja bi jednostavnim i intuitivnim alatima pružala korisnicima koji možda nemaju dovoljno stručnog znanja u području neurotehnologije, da se uključe i razvijaju vlastita rješenja.
Cilj Potentiala je povezati istraživače, razvojne inženjere i krajnje korisnike, te stvoriti ekosustav suradnje i razmjene znanja kao plodno tlo za rast BCI tehnologije i njeno uključivanje u svakodnevni život.
Upravo su te ideje motivirale Kristijana Lucijetića, studenta Fakulteta strojarstva i brodogradnje, da okupi tim mladih i ambicioznih ljudi s kojima će realizirati ovu viziju. Njegovo obrazovanje je u području dizajna medicinskih konstrukcija, a istraživački rad na sponi između strojarstva i medicine. Znanja iz neurotehnologije te sučelja mozga i računala značajno pridonose razvoju projekta, a odlične komunikacijske i organizacijske vještine čine ga idealnim voditeljem tima. Na Brainhacku 2019. u Zagrebu je zajedno s Aldom Ferlattijem, studentom diplomskog studija Fakulteta informatike u Puli, postavio temelje za razvoj projekta Potential BCI. Aldo i Kristijan su s još nekoliko sudionika razvili igricu koju se igra samo mislima ili mimikom lica. Aldo je uz Brainhack sudjelovao i na raznim drugim natjecanjima i radionicama na kojima je usavršavao svoje sposobnosti softverskog razvoja i metoda strojnog i dubinskog učenja. Opremljen stručnim znanjem i strpljenjem te voljom za pomaganjem, preuzeo je ulogu voditelja razvoja proizvoda.
Kristijan i Aldo svoju su viziju prijavili na SPOCK gdje su pronašli još dvoje vrlo motiviranih članova tima. Ivana Mance, studentica diplomskog studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva vidjela je Potential BCI kao idealnu priliku da spoji svoje znanje na području računarstva i ljubav prema znanosti. Njen dosadašnji rad uključuje istraživanja na području nenadziranog strojnog učenja za prepoznavanje anomalija u velikim skupinama podataka, raspodijeljenu obradu podataka te primjene metoda raspoznavanja uzoraka. Frani Rajiču nije strano uključivati se u velike, ambiciozne projekte. Jedan je od pokretača, voditelja i organizatora više kulturno-znanstvenih događanja i udruga: STEM Games, Smartup, ICM, Acervatio i druge. Obrazuje se na Fakultetu elektrotehnike i računarstva gdje je stekao znanje rada s mikrokontrolerima i ugradbenim sustavima, a sve više ulazi u sfere umjetne inteligencije i dubokog učenja.
Složan tim pun energije baca se na posao implementacije samog softverskog rješenja. Svjesni su da je dug put pred njima, ali prve rezultate planiraju predstaviti na radionicama već u proljeće. Malim koracima do velike vizije: dovesti mislima upravljane aplikacije u svakodnevni život.
