Kao i u četvrtoj generaciji, i u petoj generaciji imamo nekoliko “zelenih” ideja. Treći tim kojeg predstavljamo iz ovogodišnje generacije SPOCK-a je tim Tondu. Ovaj interdisciplinarni tim želi popularizirati cirkularnu bioekonomiju povezivanjem malih proizvođača „zelenih“ proizvoda i velikih poduzeća koja žele uklopiti neka od inovativnih rješenja u svoju ponudu, a sve s vizijom bolje budućnosti naše planete.
Iako je ljudska vrsta od svojih početaka živjela u skladu s prirodom, tijekom evolucije počinje ju sve više iskorištavati. Kao posljedica više industrijskih revolucija razvila se linearna ekonomija koja se bazira na kontinuiranom i bespovratnom trošenju prirodnih resursa. Koncept linearne ekonomije sastoji se od tri koraka (uzmi, iskoristi i odbaci) koji su doveli do gomilanja različitih vrsta otpada i velike količine stakleničkih plinova. Upravo velika emisija stakleničkih plinova, ponajviše CO2, drastično utječe na klimatske promjene. Najviše CO2 proizvode industrijska postrojenja, transport, poljoprivreda, proizvodnja električne energije te kućanstva. Smanjenje emisija stakleničkih plinova kao i upravljanje materijalima koji se ne mogu reciklirati (npr. elektronički otpad) i koji su teško razgradivi (npr. plastika koja se može reciklirati, ali ne i efikasno razgraditi) predstavljaju veliki problem. Gomilanje ovih materijala dovodi do uništavanja ekosustava i smanjenja bioraznolikosti. Iako cirkularna ekonomija povećava ekološku efikasnost proizvodnih procesa i smanjuje količinu stvorenog otpada prema „4R“ konceptu: popravi (repair), ponovno koristi (reuse), ponovno preradi/proizvedi (remanufacture) i recikliraj (recycle), ne može u potpunosti neutralizirati emisije stakleničkih plinova te postići negativnu količinu CO2. Jedno od mogućih rješenja nude načela cirkularne bioekonomije, koja uz ideje cirkularne ekonomije stavlja naglasak na važnost zamjene teško razgradivih i nerazgradivih materijala s novim razgradivim biomaterijalima kao što su bioplastika ili tekstilni materijali od algi, a sve s ciljem postizanja negativne količine CO2 i smanjena otpada. Cirkularna bioekonomija u otpadu vidi potencijal za novu sirovinu.
Prema podacima iz Europske unije iz 2018., Hrvatska je godišnje proizvela 1.355 kilograma otpada po stanovniku, dok je prosjek Europske unije bio čak 5.190 kilograma po stanovniku. Od te količine u Europskoj uniji reciklirano je svega 38,7%. Preostali otpad pogoduje onečišćenju okoliša što dovodi do smanjenja bioraznolikosti i ugrožavanja ekosustava. Uslijed toga javlja se inicijativa Europske komisije pod nazivom „Akcijski zeleni plan“ (eng. „Green deal“) čiji je cilj da Europska unija postane klimatski neutralna do 2050. Ovaj plan zagovara prelazak na cirkularnu ekonomiju i smanjenje onečišćenja što su ujedno i principi cirkularne bioekonomije. Izazov stvara prilagodba poduzeća na cirkularnu bioekonomiju zbog nedostatka vremena, resursa te međusektorske suradnje. Osim toga postoji nedostatak lako dostupnih informacija i općeg znanja u populaciji o ovoj temi. To potvrđuje istraživanje BIOWAYS-a iz 2017., koje je pokazalo da stanovnicima Europske unije nedostaju dostupne informacije o cirkularnoj bioekonomiji (50.9%), da smatraju da cirkularna bioekonomija ne potiče održivost i stvaranje novih radnih mjesta (40%) te da nemaju dovoljno znanja o bioproizvodima (31.4%).
Smatramo da bi rješenje navedenih problema bilo stvaranje jedinstvene platforme s ciljem povezivanja malih proizvođača „zelenih“ proizvoda i velikih poduzeća koja žele uklopiti neka od inovativnih rješenja u svoju ponudu te edukacija opće populacije. Ovaj pristup će olakšati komunikaciju između različitih sektora i usvajanje održivih tehnologija. Želimo omogućiti velikim brendovima poput IKEA-e i Adidasa da postanu prepoznati kao eco-friendly brendovi koji su spremni ulagati u očuvanje našeg planeta, a istovremeno osigurati svim zelenim tvrtkama da se što prije istaknu na slobodnom tržištu. Sve veći pritisak regulative ne ostavlja poduzećima vremena za samostalno istraživanje, stoga želimo poduzećima omogućiti automatsku analizu kritičnih točki za razvoj njihovog poslovanja te koristeći data-driven pristupe olakšati njihovu prilagodbu cirkularnoj ekonomiji. Osim analize potreba poduzeća, platforma bi bila mjesto za razmjenu ideja, znanja i prakse između sektora. Kroz društveno aktivne kampanje, promocije proizvoda i pomoć u distribuciji proizvoda želimo educirati opću populaciju o važnosti njihovih odluka kojima direktno utječu na budućnost naše planete.
Navedeni problemi prepoznati su tijekom sudjelovanja u ljetnoj školi „2nd Summer School on Circular BioEconomy“ (Thessaloniki, Grčka) te je na JEF Hackathonu, čiji je cilj bio rješavanje izazova određen smjernicama „Akcijskog zelenog plana“, potvrđena potreba za osvještavanjem o cirkularnoj bioekonomiji. Spojivši dobivena saznanja, ideja „Popularization of Circular BioEconomy“ osvaja prvo mjesto na češkom „CeleBio Underground Competition“ nakon čega slijedi prijava na FER-ov inkubator SPOCK. Motivacija za prijavu na SPOCK bila je pronalazak novih članova, te nastavak rada na razvijanju ideje kroz mentorstvo, stručne savjete i edukacijske radionice koje SPOCK nudi. Timu se pridružuju 3 nova člana koja svojim znanjem i iskustvom doprinose interdisciplinarnosti tima. Kroz sudjelovanje na aktivnostima stvaraju se nova znanja i poznanstva koja će nam pomoći u daljnjem profesionalnom razvoju. Kroz zabavne, edukativne i interaktivne radionice učimo kako svoju ideju istaknuti u startup svijetu.
Do kraja SPOCK-a cilj nam je proširiti analizu tržišta kako bi mogli razvijati platformu u pravom smjeru, sudjelovati na natjecanjima te produbiti saznanja o potencijalnim izvorima financiranja. Želja nam je imati funkcionalni prototip platforme koji će u konačnici biti u potpunosti prilagođen korisniku i jednostavan za korištenje. Osim toga, želimo imati razvijene algoritme za efikasnu analizu ekološke održivosti poslovanja. Ovime bismo bili korak bliže ostvarenju naše vizije za bolju budućnost.
S lijeva na desno: Brigitta Cafuta, Ivona Bosanac, Matija Salopek, Vera Vrbanić, Milena Jenić (fotografirao: Pavao Hodap)
Tim Tondu sastoji se od 5 članova s različitim pozadinama, ali zajedničkom željom za rješavanjem ovog problema.
Milena Jenić, mag. ing. agr. diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2019., s temom “Bioaktivni spojevi u plodu, listu i sjemenci maline (Rubus idaeus L.)”. Tijekom diplomskog studija bila je na ERASMUS praksi u NIAB EMR-u, u Ujedinjenom Kraljevstvu, te na ERASMUS razmjeni studenata u Beču (Universität für Bodenkultur Wien). Sudjelovala je u znanstveno-istraživačkom radu fakulteta te na nekoliko znanstveno-stručnih konferencija. Kroz različite analize i rad na terenu aktivno je doprinijela radu Voćarske i Ampelografske grupe Agronomskog fakulteta. Sudjelovala je na “2nd Summer School on Circular BioEconomy“ u Grčkoj. Voditeljica je tima, koordinira sve zadatke u timu te radi na validaciji ideje, izradi baze i dizajnu stranice.
Ivona Bosanac, mag. ing. hort. diplomirala je 2019. godine na Agronomskom fakultetu, na temu “Morfološka i senzorska svojstva međuvrsnih križanaca bazge”. Kao aktivna članica Voćarske grupe sudjelovala je na raznim radionicama i konferencijama u sklopu fakulteta. Zadnju godinu provela je na Erasmus razmjeni u Sloveniji, na Fakultetu za kmetijstvo in biosistemske vede u Mariboru radeći na svom diplomskom radu. Uviđajući naprednost zemlje, posebice u ekološkoj osviještenosti i organizaciji, po povratku i diplomiranju počinje istraživati tematiku održivosti i cirkularne bioekonomije te sudjeluje na konferencijama i seminarima. Posebno za istaknuti je certifikat s edukacije “Sustainable Interior Design Week“. Ivonina pozicija u timu je odnos s klijentima te intervjuiranje velikih i malih poduzeća.
Vera Vrbanić, mag. psych. diplomirala je psihologiju na Fakultetu hrvatskih studija 2018. s temom “Odrednice Dunning Kruger efekta u području općeg znanja maturanata”. Kao dio diplomskog rada razvila je upitnik općeg znanja koji će nakon evaluacije biti dostupan kao pomoć maturantima za pripremu za prijemne ispite. Tijekom i nakon studija sudjelovala je na konferencijama te je radila na međunarodnom projektu „Everbest“ na FER-u te nacionalnom projektu „Školski program profesionalnog razvoja“ na društvenom institutu dr. Ivo Pilar. Uz jednogodišnje volontiranje završila je edukaciju neurofeedback treninga u Mens sani, te paralelno odradila pripravništvo u osnovnoj školi. Aktivno volontira te sudjeluje u izviđačkim akcijama. U timu je zadužena za validaciju ideje, izradu baze i dizajn stranice.
Brigitta Cafuta, mag. oec. asistentica je Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i polaznica doktorskog studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Područje interesa je sinergija poslovne ekonomije i informatike. Trenutno je istraživačica projekta HRZZ “Urtica BioFuture” Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta te projekta “Razvoj inovativnog IT rješenja za upravljanje ponašanjem korisnika komunalnih usluga – Smart Waste Cloud”. Do sada je sudjelovala na nizu akcija zaštite okoliša i volontirala u raznim udrugama. U timu je zadužena za marketing i financije.
Matija Salopek, mag. pharm. diplomirao je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu 2019. na temu “Razvojne promjene N-glikana neuroglikoma korteksa mozga štakora”. Tijekom studija sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom radu fakulteta te je autor nekoliko znanstvenih i znanstveno-popularnih članaka uz nekoliko gostovanja na znanstvenim konferencijama. Kroz istraživački rad razvija poseban interes za podatkovne znanosti i razvoj poslovnih rješenja baziranih na velikim setovima podataka. Teme cirkularne ekonomije koje ga posebno interesiraju su uporaba i promoviranje rabljene elektronike, pokreti “right-to-repair” te upotreba podatka za optimizaciju poslovnih procesa. U timu je zadužen za izradu tehničkih rješenja i upravljanje podacima.
