Helena Virić Gašparić, mag. ing. agr., znanstvenica i asistentica na Agronomskom fakultetu sudjelovala je u petoj generaciji SPOCK-a. S kolegama je pokrenula startup Go Green Ozonator (GGO3 ) koji je na nedavno održanom Zagreb Connectu osvojio 200.000 kuna za daljnji razvoj. Upoznajte Helenu, osnivačicu najuspješnijeg startupa pete generacije SPOCK-a.
Za početak, reci nam nešto više o sebi.
Zovem se Helena Virić Gašparić i dijete sam s asfalta, iz Zagreba. Od malena sam veliki zaljubljenik u prirodu pa sam, kako i priliči, završila srednju Prirodoslovnu školu Vladimira Preloga. Upisala sam Agronomski fakultet i otkrila svoju životnu opsesiju – kukce. Provela sam više od 6 mjeseci na usavršavanjima u inozemstvu. Osim poslom i privatnim obavezama koje uključuju druženje s obitelji, prijateljima i mojim ljubimcima (dvije debele mačke i stari gluhi pas) volim zaviriti u gym i na yogu.
Gdje radiš i koje je tvoje područje istraživanja?
Danas radim kao asistent u nastavi i istraživanju na Agronomskom fakultetu, Odsjeku za fitomedicinu, Zavodu za poljoprivrednu zoologiju. Ujedno sam i doktorand završne godine. Znanstvena djelatnost je vezana za primjenu integriranih i bioloških metoda u zaštiti bilja, entomologiju, utvrđivanje rezidua pesticida u tlu te biljnim i životinjskim organizmima, ekotoksikologiju te inovativne metode u zaštiti bilja. Dan mi izgleda prenatrpano i uvijek mi fali dodatnih pet sati da napravim sve što bi htjela. Uglavnom je u pitanju miks nastave, pokojeg sastanka, pisanja radova, provođenja pokusa ili odlaska na teren koji gotovo uvijek uključuje neku vrstu lova na kukce. Taj dio je najbolji!
Kako je nastao startup i koji su planovi za budućnost?
Naš startup Go Green Ozonator razvija učinkovitu i ekološki prihvatljivu metodu zaštite bilja primjenom ozona, otopljenog u vodi ili kao biofumiganta, u točno određenom trenutku i koncentraciji, što naravno ovisi o biologiji uzgajane kulture i štetnika koji se pojavljuje. Ideja se stvorila kao odgovor na nove regulative EU koje propisuju smanjenje korištenja pesticida za 50 % do 2030. Obzirom da iz prve ruke znamo s kakvim problemima se susreću proizvođači i što takve regulative sa sobom nose, željeli smo dati svoj doprinos u rješavanju problema. Trenutno smo još tim od tri člana, agronoma. Doc. dr. sc. Darija Lemić, je suosnivačica je i članica tima primarno zadužena „Science management“. Darija je vrhunska znanstvenica nagrađena državnom nagradom za znanost, a bavi se populacijskom genetikom, integriranom zaštitom bilja, entomologijom i fitofarmacijom. Pave Ninčević, univ. bacc. ing. agr. je odličan student posljednje godine diplomskog studija fitomedicina. Pave ima sve kompetencije postati fantastičan stručnjak koji je u tim donio niz novih, svježih ideja. Za sad hendla marketing i vidljivost na društvenim mrežama, a ni pitchanje mu nije strano. Za ekipu tražimo još nekoga sa strojarskim znanjima, ali mora proći detaljan personality test, ne primamo mrgude. Trenutno smo u baš turbulentnoj fazi. Nedavno smo sudjelovali na Zagreb Connectu i osvojili iznos od 200.000,00 kn za daljnji razvoj. U planu je prilagodba generatora ozona za veći prostor i početak razvoja softvera koji bi pratio sve parametre. U novoj vegetacijskoj sezoni planiramo nova testiranja. Planova za budućnost je milijun, razmišljamo o svim mogućim smjerovima u kojima ovaj startup može ići. S obzirom na naše R&D usluge moguće su brojne suradnje s drugim startupovima željnim razvoja zelenih tehnologija.
Koji su izazovi s kojima si se susrela kao istraživačica koja želi pokrenuti svoj startup?
Najveći izazovi tijekom pokretanja startupa su znanja iz poslovnog poduzetništva. Izrada poslovnog plana, procjena tržišta, marketinška strategija, kako upravljati firmom, računovodstvena znanja… To je nešto za što se ljudi školuju godinama, a mi to hvatamo putem. Također, kompletan „startup“ žargon je trebalo usvojiti. U prvim mjesecima sudjelovanja u SPOCK programu smo doslovce morali zapisivati svaku drugu riječ i boriti se s razumijevanjem terminologije (B2B, B2C, SaaS, pitchanje, itd.). I još jedna stvar koja je znanstvenicima izuzetno teška, a to je svesti sva svoja kompleksna i specifična znanja na toliko jednostavnu razinu da te razumiju ljudi iz svih područja – i to u tri minute. Wow, to je top vještina.
Zašto si se prijavila u SPOCK?
Vidim da je znanost, iako prekrasna, užasno spora i gotovo nikad ne daje rezultate u smislu komercijalnih rješenja koja su društvu potrebna. Znanja ostaju u akademskim krugovima, ne pretaču se u industriju, a svi znamo da su inovacije pokretač ekonomije. SPOCK smo vidjeli kao mogućnost oslobađanja vlastitog zarobljenog potencijala. Osjetili smo da nam u definiranju rješenja treba pomoć kolega, i s FER-a i ostalih interdisciplinarnih područja. Trebala nam je smjernica, brza i učinkovita, a SPOCK nam je upravo to i pružio. Na čitav startup mindset se nije teško priviknuti jer da mu nismo bliski sigurno se niti ne bi odvažili izaći iz svoje komfor zone.
Što si naučila u SPOCKU i kako ti je to koristilo?
U SPOCK-u samo naučila nevjerojatno puno. Od toga kako funkcionira startup svijet, kako se nositi s njegovom izazovima i s kojim sve vještinama moram raspolagati da budem dio cijele priče. To mi je koristilo u svim idućim programima u kojima smo kao tim uspješno sudjelovali ali i u redovnom poslu na fakultetu jer se mindset promjeni. Također, dobili smo priliku upoznati jako puno ljudi, mentora, stručnjaka koji su dio tog svijeta i koji su ga u Hrvatskoj stvorili. Ono što me najviše oduševilo tijekom programa je činjenica koliko su ljudi susretljivi i voljni pomoći kada imaju isti cilj – a to je napredak društva u boljem smjeru. Bilo je fantastično čuti njihova iskustva i savjete. Zaista smo u kratko vrijeme dobili najvažnije „tips&tricks“, a to je nezamjenjivo. Tko zna koliko bismo grešaka napravili da smo se samostalno upustili u tu avanturu.
Koji savjet bi dala istraživačima i znanstvenicima koji bi voljeli naučiti više o startupima?
Zapravo jedini savjet koji mogu dati je da se prijave na SPOCK jer će od voditelja Matije Srbića i svih mentora dobiti konkretnu pomoć u kom smjeru krenuti sa svojom idejom. Naučit će kako djelovati brzo i kako skalirati rješenje. Znati prave ljude je pola posla, a kroz SPOCK će imati priliku upoznati mnoge i zakoračiti u najboljem smjeru prema naprijed.
